Dvorana Hrvatske knjižnice i čitaonice u Pleternici sinoć je bila premala za sve koji su došli na predstavljanje budućeg Muzeja bećarca i radionice organizirane s tim u vezi. Uglavnom su to bili članovi kulturno-umjetničkih društava ali i drugi koji na neki način ‘žive’ bećarac i sve ono što on predstavlja u našoj tradiciji. Skup se odvijao na način da je posjetiteljima predstavljan dio po dio projekta a nakon svakog predstavljanja, oni su popunjavali obrazac u koji su unosili svoje primjedbe i prijedloge. Sve je, uz Grad Pleternicu, organizirala tvrtka Muza d.o.o. iz Zagreba koja se bavi savjetovanjem i upravljanjem u kulturi i turizmu. Osnivačica i direktorica joj je poznata povjesničarka umjetnosti Dragana Lucija Ratković Aydemir.
-Sastali smo se večeras s glavnim dionicima projekta, gradom Pleternicom, ali i svim bećarima i bećarušama i onima koji gaje tu tradiciju kako bismo vidjeli prve prijedloge kako će izgledati Interpretacijski centar – Muzej bećarca. Pristup rada nam je takav da mi kao struka odrađujemo stručni dio ali, budući je ovo baština svih nas, a prvenstveno ljudi koji njeguju i žive baštinu bećarca, bez njih mi nemamo mandat raditi stvari. Nama je važno da nam se, na neki način, potvrdi dosadašnji rad, da razmijenimo informacije, da im pokažemo dokle smo došli i da dobijemo mandat da idemo dalje – objasnila je D.L. Ratković Aydemir.
Budući Muzej bećarca, dodala je, bit će pravi suvremeni muzej koji će koristiti suvremene muzeološke tehnike pa će jedna tradicionalna baštinska biti ispričana na suvremeni način. – Bit će u muzeju i narodnih nošnji i drugih predmeta, jer je to vrlo važno, ali koristit ćemo i druge metode da bismo te predmete kontekstualizirali. Kao prvo, ovdje se ne radi o muzeju narodnih nošnji nego se radi o muzeju bećarca. A bećarac se izvodi. Znači, mi se moramo domisliti na koji način će bećarac cijelo vrijeme biti u fokusu ali ćemo onda, naravno pričati i o drugim antropološkim, etnografskim, povijesnim…fenomenima koji se vežu uz bećarac – dodala je D.L. Ratković Aydemir uz opasku kako na cijelom projektu radi veliki tim ljudi.
Interpretacijski centar – Muzej bećarca nalazit će se na Trgu bećarca, ispod tribina, ali njegovo opremanje i uređenje nema veze s prekograničnim projektom izgradnje Trga bećarca koji je realiziran s Tomislavgradom i koji je završio. U jednom, manjem, dijelu prostora ispod tribina bit će suvenirnica i kafić a sam muzej uredit će se na dvije razine. Prvu razinu građani mogu vidjeti već sada kada idu kroz prolaz ispod tribina a glavni, veći dio muzeja je podrumski prostor i nalazi se ispod cijelog objekta pod zemljom. Ukupna površina muzeja će biti 1400 četvornih metara. Sinoć na predstavljanju su se mogli vidjeti tlocrti obje razine muzeja pa tako iščitavamo: prijemni prostor, prostor za povremene izložbe, Mala kuća graševine, projekcijska dvorana, izložbena cjelina “Bećarski kalendar”….
-Muzej bećarca je koncipiran na način da kad ulazite imate prostor gdje ćete kupiti ulaznicu, gdje ćete dobiti osnovne informacije, uzeti slušalice ili ćete angažirati pratitelja koji će voditi grupu kroz muzej. Muzej ćete moći proći u grupi ili samostalno. Zamišljen je na način da se u njemu upoznaje i s baštinom bećarca, da se upoznajete tko je bećar a tko bećaruša, da se prezentira bećarac kroz život čovjeka od kolijevke pa kroz cijeli život i dalje, bećarac se veže i u kontekst svjetske baštine jer to nije napjev koji se samo veža uz Pleternicu, to je napjev koji se pjeva i u cijeloj Slavoniji, u Baranji, čak dijelovima Vojvodine i Mađarske. Muzej bećarca neće biti ono što se može čuti u razgovoru s građanima, razni izlošci iza stakla, već će to biti prezentacija baštine sa svim suvremenim tehnikama: i glazbom, i videom, i vizualnim zapisima…pa ćete čak u nekim momentima imati osjećaj da trčite kroz žitna polja. Vjerujem da ćemo vrata muzeja otvoriti najkasnije kroz godinu ili godinu i pol – kazala je gradonačelnica Antonija Jozić.
Interpretacijski centar – Muzej bećarca dio je velikog projekta čiji je nositelj Grad Pakrac a Grad Pleternica je jedan od partnera.
-Uređenje muzeja financirat će se u okviru razvojnog sporazuma pet slavonskih županija, to je isti program iz kojeg se financiraju i Požeške bolte..Ukupna vrijednost projekta je oko 65 milijuna kuna a na pleternički dio otpada 30 milijuna kuna s kojima ćemo mi pokriti troškove završetka unutarnjih radova, sada je to u rohbau fazi, troškove opremanja muzeja i plaće radnika koji će raditi u muzeju do sredine 2023.godine. Do tada bi muzej trebao ‘ojačati’, dobro ćemo ga ispromovirati na nacionalnoj razini, kako bi se najvećim dijelom mogao financirati sam od programa koje će raditi, a vrlo malim dijelom iz proračuna grada – dodala je gradonačelnica Jozić.
Tekst i foto: V.Milković
izvor:pozeskivodic.hr
